Na temelju podataka iz 44 zemlje koje su sudjelovale u studiji Zdravstveno ponašanje djece školske dobi (HBSC), ističe nezdrave prehrambene navike, sve veće razine prekomjerne težine i pretilosti te niske razine tjelesne aktivnosti kod mladih ljudi.
Prema WHO-usvaki od njih su “značajni čimbenici rizika za niz nezaraznih bolesti uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.”
Nezdrava prehrana
Izvješće je pokazalo da su adolescenti u velikoj mjeri birali opcije nezdrave prehrane, a više od polovice njih – 56 posto dječaka i 51 posto djevojčica u dobi od 15 godina – prijavilo je ne jesti voće ili povrće svaki dan.
S pozitivnije strane, konzumacija gaziranih sokova zabilježila je veliki pad otkako su djeca posljednji put proučavana 2018., međutim ostaje da 15 posto adolescenata konzumira gazirane vode svaki dan s višim stopama onih koji su iz manje imućnih obitelji.
Voditeljica programa Zdravlje djece i adolescenata pri WHO/Europa Dr. Martin Weber je rekao: “The priuštivost i dostupnost opcija zdrave hrane često su ograničene za obitelji s nižim prihodimašto dovodi do većeg oslanjanja na prerađenu i slatku hranu, što može imati štetne učinke na zdravlje adolescenata.”
Pretilost i tjelesna neaktivnost
Učinci nižeg socioekonomskog statusa prenose se u smislu vjerojatnosti prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, pri čemu je pogođeno jedno od petero djece.
Dok WHO preporučuje da mala djeca imaju najmanje 60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti (MVPA) dnevno, izvješće je pokazalo da su adolescenti iz imućnijih obitelji imali više razine MVPA dnevno – 16 posto naspram 26 posto.
Organizacija je rekla da je to vjerojatno jer mladi iz obitelji s niskim prihodima možda imaju manji pristup “sigurnim prostorima za fizičku aktivnost a sudjelovanje u organiziranom sportu može biti pod utjecajem obiteljskog prihoda.”
Dr Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, rekao je da “socioekonomske razlike u zdravstvenom ponašanju adolescenata doprinose začaranom krugu nepovoljnog položaja.”
Dr. Kluge je rekao da bi nalazi iz izvješća trebali signalizirati potrebu za intervencijama za adolescente koje će ih potaknuti na zdravije ponašanje.
Preporuke i pomoć
WHO poziva države članice da poduzmu hitne mjere za rješavanje ovakvih ponašanja adolescenata.
Organizacija preporučuje zemljama da provedu propise koji se odnose na reguliranje marketinga hrane, promicanje zdravije prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti i rješavanje društvenih nejednakosti.
Dr. Weber je rekao da će rješavanje problema zdravlja adolescenata zahtijevati “kombinaciju intervencija na razini pojedinca, obitelji, zajednice i politike”. Rekao je da postoji potreba za okruženjima koja podržavaju zdrave izbore kod mladih ljudi.
Dr. Kluge se složio, dodajući da je “rješavajući temeljne čimbenike koji doprinose nezdravom ponašanju, stvaranju epidemije nejednakosti, možemo poboljšati zdravlje i dobrobit mladihsmanjiti zdravstvene razlike i izgraditi zdraviju budućnost za sve.”